Suša ugrozila useve u Kikindi, agronomi se nadaju boljim rezultatima u drugom delu žetve

Nedostatak padavina u prethodnom periodu ozbiljno je uticao na stanje useva na području Kikinde, a to su agronomi sa severa Banata posebno istakli tokom Dana polja na oglednom polju Kinđa, koje organizuje Poljoprivredna stručna služba. Kukuruz je pretrpeo najveće štete, a mnoge parcele beleže znatno smanjenje potencijala prinosa. Suncokret je već u fazi žetve, a ostvareni prinosi trenutno se kreću do 1.800 kilograma po hektaru, što je ispod višegodišnjeg proseka.

-„ U ruskoselskom ataru i u delu toplskog i kikindskog, situacija je slična kao što ste i opisali. Krenula je žetva suncokreta – raniji hibridi, ranije setve – prinosi su, blago rečeno, očajni. Za kukuruz se još dvoumimo: ko možda ima svoj kombajn, možda vredi da utera, a ko nema, bolje da nađe neko jeftinije rešenje da skloni ostatke, umesto da sebi pravi veće troškove. Nažalost, za suncokret, 50–60 dinara bi možda nekako uspelo da nas izvuče na neku nulu, a za kukuruz, s obzirom na to da ga nema, tu ne možemo ni govoriti o ceni; koliko god da kažemo, bilo bi enormno mnogo zbog same količine,” rekao je Ervin Čikoš.

-„Što se tiče suncokreta započeli smo, katastrofa je što se tiče prinosa, uglavnom to sve što je suvo, to radimo, što je zelenije ostavićemo kasnije za bolji prinos. Uzrok je veliak suša i veliko zračenje. Kad je koliko toliko imalo vlage, ali kad je trebalo da dođe do oplodnje bilo je jako veliko zračenje, sunce, suša, i smanjen je prinos drastično. To nije samo kod nas, cela Vojvodina je loša što se tiče kukuruza,” nadovezao se Ivan Jović.

Sušna sezona jasno pokazuje koliko su padavine odlučujuće za prinose i kakav dugotrajan uticaj imaju na kukuruz i suncokret, ali agronomi ne gube nadu da kasniji deo žetve može doneti nešto bolje rezultate.

Imitacioni faktor kod kukuruza je nedostatak padavina. Imali smo izuzetno topao jun – skoro 5,5 stepeni toplije od višegodišnjeg proseka. Isto tako, jul je bio topao u kontinuitetu, praktično dva meseca, s tim da je u toku juna palo malo kiše, svega tri milimetra, a u julu 39 milimetara, ali praktično tokom osam kišnih dana, što se može pretpostaviti da je ostavilo efekta. Imali smo i ranijih godina sličan raspored, ali tada je jun bio kišovitiji, tako da smo bolje prolazili,” istakao je Zoran Simić agronom PSS Kikinda.