Skip to content
  • Vesti
  • TV KIKINDA LIVE
  • Emisije
    • Aktuelno
    • Istaknuti
    • Kikindski vremeplov
    • Kikinđurenje
    • Kviz 5 plus
    • Majini saveti
    • Mini intervju
    • Plodovi ravnice
    • Rezervisano
    • Riznica
  • Rubrike
    • Kikinda na WEB-u
    • Stari Zanati
    • Da li ste znali?
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
  • Servisi
    • Komnet mreža

Calendar

mart 2023.
P U S Č P S N
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  
« feb    

Archives

  • mart 2023
  • februar 2023
  • januar 2023
  • decembar 2022
  • novembar 2022
  • oktobar 2022
  • septembar 2022
  • avgust 2022
  • jul 2022
  • jun 2022
  • maj 2022
  • april 2022
  • mart 2022
  • februar 2022
  • januar 2022
  • decembar 2021
  • novembar 2021
  • oktobar 2021
  • septembar 2021
  • avgust 2021
  • jul 2021
  • jun 2021
  • maj 2021
  • april 2021
  • mart 2021
  • februar 2021
  • januar 2021
  • decembar 2020
  • novembar 2020
  • oktobar 2020
  • septembar 2020
  • avgust 2020
  • jul 2020
  • jun 2020
  • maj 2020
  • april 2020
  • mart 2020
  • februar 2020
  • januar 2020
  • decembar 2019
  • novembar 2019
  • oktobar 2019
  • septembar 2019
  • avgust 2019
  • jul 2019
  • jun 2019
  • maj 2019
  • april 2019
  • mart 2019
  • februar 2019
  • januar 2019
  • decembar 2018
  • novembar 2018
  • oktobar 2018
  • septembar 2018
  • avgust 2018
  • jul 2018
  • jun 2018
  • maj 2018
  • april 2018
  • mart 2018
  • februar 2018
  • januar 2018
  • decembar 2017
  • novembar 2017
  • oktobar 2017
  • septembar 2017
  • avgust 2017
  • jul 2017
  • jun 2017
  • maj 2017
  • april 2017
  • mart 2017
  • februar 2017
  • januar 2017
  • decembar 2016
  • novembar 2016
  • oktobar 2016
  • septembar 2016
  • avgust 2016
  • jul 2016
  • maj 2016

Categories

  • Da li ste znali?
  • Društvo
  • Ekologija
  • Ekonomija
  • Hrišćanstvo
  • Hronika
  • Kikinda na webu
  • komnet mreza
  • Kultura
  • Obrazovanje
  • Politika
  • Poljoprivreda
  • PR tekst
  • Privreda
  • Program za predškolce
  • Servisne informacije
  • Sport
  • Stari zanati
  • Turizam
  • Uncategorized
  • Zabava
  • Zdravstvo
  • Život
TV Kikinda
  • Vesti
  • TV KIKINDA LIVE
  • Emisije
    • Aktuelno
    • Istaknuti
    • Kikindski vremeplov
    • Kikinđurenje
    • Kviz 5 plus
    • Majini saveti
    • Mini intervju
    • Plodovi ravnice
    • Rezervisano
    • Riznica
  • Rubrike
    • Kikinda na WEB-u
    • Stari Zanati
    • Da li ste znali?
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
  • Servisi
    • Komnet mreža
Stari zanati

STARI ZANATI: Nema porodice u Kikindi bez porodičnog portreta iz „Fotografske radnje Sretenović“

On 4 januara, 2023 by Ljiljana Pancel

Jedna od najstarijih fotografskih radnji u Kikindi i prva za izradu fotografija u boji, u vlasništvu je porodice Sretenović. Priča počinje 1938. godine, kada je začetnik tradicije ove porodice, Vasilije, rodom iz sela Negrišori kod Guče, izučivši zanat u Rumi, a potom u Beogradu, došao u Kikindu i odlučio da ostane. Tradicija duga 84 godine prenosi se s kolena na koleno, pa gotovo da ne postoji porodica u Kikindi koja nije ovekovečila neki trenutak kod Foto Sretenovića.

Kada je Vasilije Sretenović, rodom iz sela Negrišori kod Guče odlučio da izuči fotografski zanat u Rumi, kod majstora Koste Vanđelovića, gde ga je pekao 4 godine, pa u Irigu, a onda punu deceniju ostao u Beogradu kod fotografa Lončarevića u Balkanskoj ulici, verovatno ni sam nije mogao da pretpostavi da će ga prst sudbine uputiti u Kikindu. Upravo je ovde Vasilije davne 1938. godine otvorio prvu fotografsku radnju I bio jedini Srbini, pored petorice Nemaca koji se bavio fotografijom. U Kikindi je upoznao Danicu Romakov, lepu pomoćnicu koja je došla kod njega da radi, a onda su svili I porodično gnezdo. U Beogradu je Vasa stekao reputaciju, bio je dobar radnik, dogurao čak do poslovođe, priča njegov sin 81-godišnji Sreten Sretenović, Ipak, sudbina je odredila njegov put.

– A u toj radnji je bilo zaposleno trideset pet radnika, on je vodio tu radnju deset godina. U balkansjoj ulici su bile sve zanatske radnje, bio je jedan Kikinđanin koji je bio pekar i jedan berber. Kod pekara je išao na burek na doručak, a kod berbera na šišanje. Oni su ga nagovarali da dođe u Kikindu, kao dobro je mesto, biće posla za tebe. I na kraju ga ubedili, januara 1938.godine on pokupi svoje stvari i krene. Mada ga je gospodin Lončarević njemu nudio i duplo i troduplo veću platusamo da ostane ali nije hteo. Prvog maja 1938. otvorio je radnju u Kikindii počeo da radi. On je rodom iz jednog malog sela koje ne postoji na karti jer to je par kuća svega, kod Guče, čuvene po trubi, u planinama gore, zove se Negrišori. Na turskom znači crno selo, jer su turci tamo stradali kad su prolazili, dobili su šta su tražili, prepričava sećanja i očeve priče, Sreten Sretenović, najpoznatiji kikindski fotograf.

Vasilije je otvorio radnju na mestu današnjeg Udruženja multipleskleroze, kupivši je tada od gazde Josifa Kelera. Sreten je odrastajući gledao oca kako radi i razvija zanatski posao. Imao je stariju sestru koja je sada pokojna, a mlađi brat nije bio zainteresovan da nasledi fotografsku radnju.

– A ‘73. je predao radnju meni. Celo vreme je on bio vlanik i vodio je radnju vrlo uspešno. Imao je dobar inventar, to je bio običan gfotoaparati, aparat za pravljenje slika, povećavajući aparat takozvani, nije bilo tu eletrkonike, već se dizanjem aparata smanjivalo ili uvećavalo. Ja sam rano počeo da se petljam sa tim aparatima, imao sam i svoj, pa sam počeo u školi osnovnoj. Tu je bio moj nastavnik fizike i matematike Milorad Santovac pa smo držali foto sekciju koju sam vodio i obučavao đake. Kada sam 1957. završio osnovnu školu moj otac nije bio tada u Kikindi, majka je bila sama sa nas troje, tu su bila i dva brataod strica i jedna sestra i ona nije značla šta sa nama pa kaže hajde u radnju…Dobio sam knjižicu iz škole i sutradan sam već bio u radnji. Od tada pa evo, još i danas, priča Sreten.

I tako, s kolena na koleno, Sreten je predao radnju sinu Vladimiru. A došlo je i drugo vreme, moderno, a sa njim I digitalna fotografija. Ipak, čuva svoje aparate i opremu, za koju je emotivno vezan, i tvrdi da nijedan digitalni aparat neće moći da napravi tako dobru fotografiju kao analogni. Zbog svega je i manje posla.

– Danas je drugo vreme, danas imate pare kupite aparat i otvorite radnju, a ja sam morao da učim iako sam kod oca bio morao sam tri godine da budem učenik. Pre podne u radnji na praksi, popodne u školi. Onda sam završio zanat, postao sam, kako se govorilo u ono vreme kalfa, pomoćnik i radio sam kod oca sve vreme. Bilo je jako važno naučiti baratati i sa svetlom i sa hemikalijama i sa aparatima. Najviše smo se bavili portret i porodičnim fotografijama. Momci i devojke su se slikali da bi im ostalo za uspomenu. A najviše posla bilo je od vojske, u Kikindi je tada bila velika vojska, jako je puno vojske bilo, kad dođe mlada vojska to je bilo svađe ko je pre došao ko će pre da se fotografiše, treba da se šalje rodbini, devojkama, to je bio jedan period kad je bilo puno posla, seća se Sreten.

Stari foto aparat koji zauzima posebno mesto u Sretenovom srcu star je preko stotinu godina. 1939. godine kupio ga je njegov otac Vasilije od jednog fotografa iz Beograda I tad je još bio polovan.

– To je tako urađeno da ne može da se pokvari. To je specijalno pripremljeno drvo. Kasete u koje se ulagao film su morale tako precizno da budu napravljene da se ne bi film osvetlio, nije uticala ni vlažnost vazduha ni ništa, to je kuvano orahovo drvo, kaseta je služila večito, imam još jednu kod kuće koja funkcioniše. Početak mog učenja bio je na pločama, sa jedne strane bila je emulzija, a to su bila idealno pripremljena stakla obe povrpine su potpuno jednako bile razmaknute, to se zvalo plankparalelno staklo, bilo je potrebno da se pazi kad se radi da se ne ošteti jer onda više slike nema, to se razbije. Posle je Fotokemika iz zagreba počela da proizvodi neki plan film, rezane filmove istog formata kao i ploče što su bile, sa njima se mnogo lakše radilo. Kompletno se oprema donosila iz Zagreba, objašnjava nam naš sagovornik.

Prvi Vasilijev naslednik završo je školu za učenike u privredi, koja se nalazila u dvorištu Ekonomske škole i Gimnazije i jedan je od poslednjih zanatlija koji su iz nje izašli. Naručivali su fotografije i klijenti iz Nemačke i Amerike, a posebno je interesantan slučaj iz Australije.

– Ima jedan slučaj naš jedan Srbin je u Australiji bio u rudnicima i pronađena je jedna fotografija u rudniku sa našim logom, Foto Sretenović. Ja sam radio našeg čuvenog Miku Antića, prvo književno veče kad je bilo u Mokrinu, mene su iz naše opštine zvali da fotografišem. Najviše fotografija sam uradio za Naftagas i Tozu Marković. Radio sam fotografije Kikinde i naših fabrika iz aviona. Pozvali su me, na banatu je bio mali aerodrom, nije mi bilo baš svejedno ali sam prihvatio. Providio se kroz pod avion, a ja trebao da slikam jedan pogon Tozin, ja gledam kroz prozor, ne može da se podesi ugao da mogu da vidim, kad se avion okrenuo umalo nisam ispustio aparat, priseća se Sretenović.

Objektivom starih fotografa ovekovečeni su mnogi značajni ljudi, Mika antić, fudbaleri, Drug Tito, lepotice za Mis Banata i gotovo svaka porodica u Kikindi I šire.

– Pripreme za fotografisanje su bile posebne. To je moralo da štimuje sve. Imali smo veliko ogledalo i tu se svakak mušterija pripremala za slikanje. Dolazili su kod nas, ovde je održan izbor za Mis Banata, moj otac je odmah angažovao te devojke da dođu na slikanje. Mi smo imali njihove velike fotografije, to se radio format pedeset puta šezdeset. Čuveni fudbaleri, dolazio je Šekularac, Bora Kostić, a ja sam 69.godine fotografiosao kad je Tito dolazio u Kikindu, imao sam velike fotografije 90×120, te su fotografije nestale, kaže Sreten.

Fotografija je u današnje vreme mnogo izgubila na značaju, često je to sada samo prolazni trenutak zabeležen da bi se objavio na nekoj društvenoj mreži. Značaj koji je nekada imala, srećom, čuvaju stari, dobri fotografi kakav je Sreten Sretenović.

You may also like

STARI ZANATI: Tajne bombondžijskog zanata u porodici Pavlov prenose se s kolena na koleno čak dva veka

STARI ZANAT: Stolarski alat još u dečijim rukama do sopstvene stolarske radnje “Mahagoni varoš”

STARI ZANATI: Jedini užar u Kikindi, samo zbog ljubavi opstaje u ovom poslu

Copyright TV Kikinda 2023 | Theme by ThemeinProgress | Proudly powered by WordPress