U vremenu u kojem su mladima gotovo svi sadržaji dostupni na ekranu, knjiga ipak nije izgubila svoje mesto. Među srednjoškolcima i dalje ima onih koji rado čitaju, bilo da je reč o školskoj lektiri ili naslovima koje sami biraju, a njihove čitalačke navike i interesovanja prilično se razlikuju.

Fantastika, romantika, istorijske i špijunske priče, ali i klasici, samo su neki od izbora mladih čitalaca. Dok jedni knjige čitaju od detinjstva, drugi su ovu naviku stekli kasnije, često zahvaljujući preporuci ili uticaju porodice. Kao razloge zbog kojih posežu za knjigom navode zanimljivu radnju, mogućnost da razvijaju maštu, ali i bogaćenje rečnika, bolje izražavanje i drugačiji pogled na svet.
S druge strane, deo mladih smatra da bi ih čitanju više privukli savremeniji sadržaji i dela bliža njihovom uzrastu i interesovanjima. Na njihov odnos prema knjizi utiču i vršnjaci, okruženje, kao i sve veća zastupljenost telefona, društvenih mreža i drugih lako dostupnih digitalnih sadržaja.
Iskustva Narodne biblioteke „Jovan Popović“ u Kikindi pokazuju da među decom i mladima i dalje postoje posvećeni čitaoci koji istražuju različite naslove i sami traže nove knjige. Istovremeno, važno je da čitanje ne bude predstavljeno samo kao obaveza, već kao prijatna aktivnost u kojoj svako može da pronađe nešto za sebe.
Ljubav prema knjizi često počinje mnogo pre samostalnog izbora prvog naslova. Primer roditelja, podrška škole i biblioteke, kao i sredina u kojoj mladi odrastaju, mogu imati značajnu ulogu u stvaranju čitalačkih navika i njihovom kasnijem odnosu prema knjizi.

