Arhangel Mihailo je na pravoslavnim ikonama predstavljen kako u desnoj ruci drži koplje kojim pobeđuje Lucifera, a u levoj palmovu grančicu, a smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv jeresi.
Anđeli su duhovna, bestelesna bića koja izvršavaju Božju promisao. Ima ih mnogo i, prema hijerarhiji, podeljeni su u devet rangova ili činova.
Najviši među anđelima su sedmorica arhanđela, među kojima je Mihailo, koji ima još i titulu arhistratiga, po kojem je ovaj praznik dobio ime.
U strogoj anđeoskoj hijerarhiji, gde vlada savršena jednodušnost u poslušnosti nižih činova višim, za vojvodu je izabran arhanđel Mihailo, jer je svojim delovanjem spasao mnoge anđele otpale od Boga, koje je Lucifer povukao sa sobom u propast.
Uvek se javljao na mestima na kojima se javljala i Bogorodica, tako da predstavlja nebesku silu i zaštitu na zemlji.
Sabor Svetog Arhangela Mihaila upisan je u crkvenom kalendaru crvenim slovom i veoma je poštovan među pravoslavnim hrišćanima.
Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave Svetog Mihaila da se, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne sprema žito, što je neopravdano i netačno.
Aranđelovdan je jedna od najčešćih srpskih slava, a da li će trpeza biti posna ili mrsna, zavisi od toga na koji dan pada.
Ukoliko pada u sredu ili petak, onda se sprema posna trpeza.
Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve i da će se vernicima ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomole iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.
IZVOR: (Tanjug)