Suvo i tvrdo zemljište sprečava ratare da počnu setvu pšenice, dok stručnjaci upozoravaju da ne treba žuriti bez dovoljno vlage.
Nekadašnji optimalni rok za setvu pšenice već je počeo, ali ratari u delovima Banata još ne mogu da uđu u njive. Zemljište je toliko suvo i tvrdo da je obrada otežana, a stručnjaci upozoravaju da setvu ne treba forsirati bez dovoljno vlage.
U Srednjem Banatu situacija je posebno teška. Poljoprivrednici kažu da se sa sušnim periodima bore godinama, ali da je ovogodišnja suša među najtežima koje pamte.
„Četiri meseca nismo imali kišu. Ono što je palo pre otprilike dve nedelje, oko pet litara, za to ne možemo da kažemo da je bila kiša. Na ovu suvu, tvrdu zemlju, to je ništa“, kaže poljoprivrednik iz Aradca Jančo Paljo.
On navodi da ratari pokušavaju da površinski pripreme zemljište lakšim tanjiračama, ali da bez ozbiljnijih padavina nema mnogo smisla ulaziti u setvu.
Ratari čekaju kišu, jer je zemlja presuva za obradu
Prema rečima stručnjaka, problem nije samo u površinskom sloju zemlje. Vlaga nedostaje i na većim dubinama, što dodatno otežava pripremu parcela i klijanje posejanog semena.
Zorica Rajačić iz PSS Zrenjanin navodi da RHMZ prati stanje vlage u zemljištu do dubine od jednog metra, a podaci pokazuju da dubinske vlage trenutno nema dovoljno.
Zbog toga se preporučuje oprez sa obradom. Teške tanjirače mogu da izvlače velike grudve, dok se dodatnom obradom suvo zemljište još više isušuje.
Stručnjaci navode da bi za početak ozbiljnije obrade i setve bilo potrebno najmanje oko 50 litara kiše po kvadratnom metru.
„Sve ispod toga nije dovoljno. Možda bi pomoglo malo pripremu, ali nije dovoljno za setvu, jer se obradom dodatno isušuje zemljište“, upozorava Rajačić.
Klimatske promene pomerile rokove za setvu pšenice
Stručnjaci upozoravaju da se uslovi za poljoprivrednu proizvodnju poslednjih godina značajno menjaju.
Milan Mirosavljević iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad navodi da su se nekadašnji optimalni rokovi za setvu, pod uticajem klimatskih promena, pomerili za 10 do 15 dana.
Istovremeno, prosečne temperature su više nego ranije.
„Temperature su u proseku za svaki mesec porasle za 2-3 stepena“, navodi Mirosavljević.
Zbog toga pšenica posejana i početkom novembra u povoljnim uslovima može da do sredine decembra formira čvor bokorenja i bude spremna za prezimljavanje.
Kada će početi setva pšenice?
Odgovor će u velikoj meri zavisiti od padavina.
U severnim delovima Srbije, posebno u Banatu, zabeleženo je znatno manje padavina nego u centralnim krajevima zemlje. Na pojedinim parcelama problem predstavlja i struktura zemljišta, pa će upravo kombinacija količine padavina, tipa zemljišta i preduseva odlučiti kada će ratari moći da počnu ozbiljniju pripremu za setvu.
Za sada je glavna poruka stručnjaka jasna: ne treba sejati pšenicu po svaku cenu u potpuno suvo zemljište.
Ratari zato gledaju u nebo i čekaju kišu koja bi omogućila normalnu obradu zemljišta i početak setve.
Izvor: alo.rs