Prepoznatljiv po decenijskom iskustvu, Rasadnik ,,Vikumak” iz Iđoša ovih dana podseća zašto je baš sada pravo vreme da razmišljamo o budućnosti naših predela, kroz sadnju bagrema čije posejane sadnice na godišnjem nivou prelaze 100 hiljada. Nekada ih je bilo gotovo na svakom koraku, a sa godinama ih je sve manje. Zbog toga su napori takozvanih čuvara zelenila vremenom sve više dobili na značaju.
Na Vrčinovom bregu u Iđošu, dok prolećni vetrovi šibaju ravnicu, u „Vikumaku“ su redovi sadnica spremni za nove domove. Bagrem je drvo koje je za ovdašnjeg domaćina simbol otpornosti i višestruke koristi. Bilo da se radi o podizanju vetrozaštitnih pojaseva, pošumljavanju neplodnog zemljišta ili bazi za vrhunski pčelinji med, ova vrsta ostaje neprikosnoveni vladar naših atara.
Stručnjaci iz ovog porodičnog rasadnika ističu da je kvalitet presudan. „Vikumak“ se ponosi pažljivom selekcijom i uzgojem koji garantuje visok procenat primanja, što je za svakog poljoprivrednika ili ljubitelja prirode najvažnija stavka. Ovde može da se dobije kompletno znanje o tome kako pripremiti teren, na koji razmak saditi i kako negovati mladi bagrem dok ne ojača.
Seme bagrema nabavlja se na različite načine. Jedan deo ovi domaćini uzimaju iz njihovih matičnih šuma, dok se ostatak nalazi u inostranstvu.
Bagrem se za bašte i dvorišta sve manje traži, jer su ljudima u današnje vreme prioriteti ukrasne biljne vrste. Iako je bagrem dosta otporan na vremenske prilike, a priroda se pobrinula da mu grane obdari bodljama, često je na meti divljači.
Sezona je u jeku, a zemlja čeka. Parcele ovog rasadnika postale su zelena oaza koja prkosi vremenu. Jer, kako kažu u Iđošu: Najbolje vreme za sadnju drveta bilo je pre dvadeset godina. Drugo najbolje vreme je danas.
